Benigne promene na koži

Tokom života na koži se javljaju brojne promene koje su deo starenja kože. U zavisnosti od konstitucije, kvaliteta kože i nasleđa mogu biti veoma diskretne i malobrojne, dok kod nekih osoba može ih biti na stotine…

Benigne promene na koži

Svaka izraslina na koži, pigmentovana ili ne, zahteva brižljiv pregled, ponekad i dermoskopiju. Svojim izgledom mogu zavarati i osim što mogu biti benigne promene na koži mogu biti i maskirana maligna oboljenja. Uvek se konsultujete sa dermatologom o prirodi tih promena. Savetovaće vas koji je najbolji način da ih uklonite.

Meki fibromi – kutani papilomi

Veoma česta promena na koži, nešto češće se javlja kod žena i gojaznih osoba. Sporo rastu. Uglavnom se pojavljuje posle tridesete godine života, i sa godinama su sve brojniji. Nekada se jave u trudnoći. Najčešće na vratu, na kapcima, ispod grudi, na trbuhu, u pazuhu i preponama. To su mekani bledoružičasti visuljci, na uskoj, končastoj osnovi, veličine od 1 do 10 mm. Bezbolne promene koje se vremenom uvećavaju i povećava im se broj.

Nema simptoma, osim ako se povrede ili uvrnu, kada postaju bolni i crveni. Mogu spontano otpasti. Veliki papilomi na kapcima mogu smetati pri treptanju.

Uklanjanju se elektrohirurškom metodom, najčešće, iz estetskih razloga, ako se često povređuju ili ometaju treptanje.

Naravno, uvek je neophodno pažljivo pregledati svaku promenu, eventualno uraditi dermoskopiju jer mogu podsećati i na mladeže, keratoze, bradavice ili kožni tumore. Kada se uklone ne ostaju ožiljci.

Seboroične keratoze

Retko se pojavljuje pre 30 godine života. Najčešća benigna kožna promena. Nešto češće su kod muškaraca. Broj može da varira od nekoliko sitnih do brojnih, čak i preko stotinu krupnih, koje najčešće srećemo kod starijih osoba.
Retko ima simptoma, ponekad svrab. Uglavnom se javljaju na licu, leđima, dekolteu, ramenima i rukama. Mogu biti sitne 1-2 mm, ali i krupne čak do 5-6 cm.U vidu pečata od svetlo smeđe boje, do tamno smeđe skoro crne.
Često se površina drobi i peruta. Iako su keratoze benigne promene treba uvek biti obazriv jer mogu da zamaskiraju neka druga oboljenja.

Uvek je neohodno pre uklanjanja uraditi dermoskopski pregled!

Ponekad je neophodno uraditi biopsiju i poslati na patološku verifikaciju.

Uklanjanju se elektrohiruškom metodom. Nema ožiljaka.

Virusne bradavice

Izazivaju ih HPV – humani papiloma virusi, široko rasprostranjena grupa virusa, koja broji više od 100 tipova. Ovi virusi mogu inficirati kožu i sluznice.

Svako od nas je svakodnevno u kontaktu sa virusima iz ove grupe. Infekcija se prenosi kontaktom, naročito u kolektivima, škola, vojska i sl. Postoji i profesionalno operećenje, naročito kod osoba koje rukuju mesom, pa su česte kod masara, ribara i sl. Sitne povrede olakšavaju ulazak virusa u kožu i pojavu infekcije.
Najveći broj je klinički nemanifestnih, tj. nevidljivih infekcija, bez ikakvih promena po koži, koje mogu postojati godinama, čak i decenijama.

Najveći broj tipova izazivaju benigne bradavice, ali izvestan broj ima ulogu u nastanku malignih bolesti kože i sluznica.

Na koži se najčešće javljaju obične bradavice, više od 20% školske populacije je zahvaćeno. Uglavnom su boje kože, u vidu bradavičastih izraštaja, mada mogu biti i ravne, od jedva primetnih pa do više milimetara u prečniku. Ukoliko se ne leče mogu se širiti.
Naročito su izražene i raširene kod imunokompromitovanih osoba, HIV pozitivnih ili kod osoba obolelih od malignih bolesti.

Potrebno ih je uklanjati, jer se mogu širiti i prenosti na druge osobe. Postoji više metoda; elektrohirurška je među najsavremenijima, kada se bradavica u celini odstrani.

Žuljevi

Svako je u životu imao žuljeve, najčešće posle nošenja nove, nerazgažene ili neudobne obuće. Ni na šakama nisu retki, fizički radnici često imaju i više žuljeva na dlanovima.

To su bolna zadebljanja kože nastaju kao posledica mehaničke traume i delovanjem jakog pritiska na šakama i stopalima. Uglavnom na koštanim ispupčenjima na zglobovima prstiju, između prstiju, u predelu ahilove tetive, na dlanovima… Posledica je delovanja jakih, kratkotrajnih i lokalizovanih sila, za razliku od kalusa koji se razvijaju delovanjem sila usled nepravilne statike celog stopala.

Razlikujemo tvrde žuljeve, koji imaju veoma tvrdu površinu, meke žuljeve na mestima trenja (uglavnom između prstiju na stopalima), i žuljeve koji se javljaju oko ivice nokta.

Ukoliko su neposredno iznad kostiju ili zglobova mogu biti bolni. Nekad ih je teško razlikovati od kalusa – kurjih očiju. Ukoliko su veoma zadebljali, izazivaju bol, mogu remetiti hod i omogućiti nastanak kalusa.

Klavus – kurje oko

žulj(corn) i kurje oko(callus)

Bolna zadebljenja kože koja se najčešće javlja na tabanima i prstima stopala.
Nastaje utiskivanjem dela površnog sloja kože – keratinskog čepa u vidu trna, u dublje slojeve. Može ih biti više na jednom mestu.
Okolo se, potom, stvara kružno zadebljanje kože – hiperkeratoza, koje može da ima i nekoliko centimetara u prečniku. Obimno zadebljenje kože izaziva hronični bol, nekada veoma intezivan.
Zbog oblika i jakog bola u narodu se zove kurje oko.
Najčešće se javlaju na tabanima, na spoljnoj strani V prsta, između IV i V prsta , u predelu sitinih zglobova stopala, na površini prstiju.

Oblik stopala su bitni za stvaranje kalusa. Koščata ispupčenja sitnih zglobova stopala, različiti deformiteti prstiju olakšavaju trenje kože i formiranje kalusa na prstima i na tabanu. Glavni uzrok njihovom nastanku je nepravilan rasopred sila pritiska po površini stopala. Loše držanje tela, deformiteti kičme i nogu, nepravilna statika stopala, deformiteti prstiju stoplala, ravni tabani i neudobna, uska obuća remete pravilnu statiku stopala.

Nešto češće se javlja kod žena.

Često sportisti imaju ovaj problem. Iako nose udobnu sportsku obuću, zbog čestih, kratkotraknih sila trenja i povremenog jakog pritiska u toku sporskih aktivnosti, lako se formiraju bolni klavusi. Mogu se javiti čak i na prstima šaka, na pr. na kažiprstu kao posledica dugotrajne upotreba miša za kompjuter.
Klavus može biti i znak dijabetesa, neuroborelioze ili reumatoidnog artritisa.

Lečenje

Neophodno ih je uklanjanti. Postoje brojni preparati na tržištu. Mehaničkim struganjem i nanošenjem keratolitika – preparata koji sadrže ureu, mlečne, glikolne ili salicilne kiseline (najčešće u koncentraciji 10-17%) uklanja se zadebljanje. Na tržištu postoji više raziličitih preparata u vidu tečnosti, krema ili posebnih flastera. Lepljivi jastučići ili flasteri se stavljaju preko debelih naslaga, dok preparati u vidu losiona ili krema su najbolji za održavanje. Ne smeju ih koristiti trudnice.Ukoliko su žuljevi tanki moguće ih je ovim preparatima potpuno ukloniti.

Ali ako su velika zadebljanja kože, i pored upotrebe keratolitika, naročito kod klavusa, neophodno je potražiti pomoć dermatologa koji će ih ukloniti.

Bol i nelagoda pri hodu nestaju kada se promena ukloni. Međutim, ukoliko se ne koriguju deformiteti, loše držanje i loša statika stopala, klavusi i žuljevi će se ponovo javiti. Po savetu fizijatra i ortopeda treba raditi korektivne vežbe stopala i kičme, i koristiti različita ortopetska pomagala, uloške i korektore (na pr. uložak između palca i II prsta i sl).

Na mestima gde postoji jako trenje mogu se stavljajti posebni ulošci od silikona ili meke plastike. Nosite udobnu obuću. Dugotrajno nošenje uske obuće, sa visokom potpeticom ne samo što deformiše celo stopalo, već i noge i kičmu. Visoke potpetice ne treba nositi duže od dva sata, a potom treba masirati stopala.

Negujte svoja stopala, nanosite kreme za negu i uklonite i najmanje zadebljanje kože. Tako ćete najbolje sprečiti ponovno nastajanje žuljeva ili klavusa. Nega nije samo pitanje estetike i kozmetike već zdravlja.




Pozovite nas

0638076063

Pišite nam

Dermatološke teme

Benigne promene na koži
Fotooštećenja kože

Većina belaca ispoljava znake fotooštećenja pre 50. godine života, u značajnom je porastu pojava karcinoma kože

Benigne promene na koži
Sunčanje

Mnogi vole sunce. Dobro se osećamo i, u kratkom periodu posle sunčanja, i izgledamo bolje

Benigne promene na koži
Mladeži i promene na koži

Napokon se jednostavno, bezbolno i precizno mogu otkriti sve promene na koži našeg tela

Benigne promene na koži
Mladeži

Kod većine ljudi mladeži se javljaju u toku detinjstva, obično između 6 i 12 godine

Benigne promene na koži
Dermoskopija

Dermoskopija (dermatoskopija, epiluminescentna mikroskopija) je najsavremenija dodatna dijagnostička metoda koja omogućava još precizniju dijagnozu pigmentnih lezija

Benigne promene na koži
Rosacea

Rozacea je hronična bolest koja zahvata kožu lica u vidu crvenila i povremenih epizoda zažarenosti

Benigne promene na koži
Pojačana maljavost

Rast dlake je pod kontrolom hormona. Pre puberteta dlake po telu su sitne, tanke i svetle (velus dlaka)

Benigne promene na koži
Akne

Najčešće se javlja na licu (čelo, obrazi, brada), grudima i leđima, gde se nalaze uvećane i veoma aktivne lojne žlezde.

Benigne promene na koži
ABCDE algoritam

Prepoznavanje potencijalnog melanoma predstavlja veliki izazov i za doktore.

Benigne promene na koži
Melanom

Melanom je najmaligniji tumor kože kao i jedan od najmalignijih tumora uopšte

Benigne promene na koži
Benigne promene na koži

U zavisnosti od konstitucije, kvaliteta kože i nasleđa mogu biti veoma diskretne i malobrojne, dok kod nekih osoba može ih biti na stotine

Benigne promene na koži
Karcinomi kože

Kod svakog može nastati karcinom kože, a taj rizik se povećava sa godinama. Postoji i individualna sklonost, neke osobe su u većem riziku.